Utjecajan njemaÄki techno DJ i producent Oliver Huntemann, koji uskoro gostuje u rijeÄkom klubu Crkva, pred kraj je 2015. godine za portal ‘Music Radar’ otkrio deset albuma koje nikada neÄe zaboraviti. Provjerite u nastavku koji su to albumi i zaÅ¡to!
Prvi koraci Olivera Huntemanna u DJingu, vezanih uz gramofone, poÄeli su kasnih 70-ih, a da on toga nije bio ni svjestan. Inspiriran rap legendama Afrikom Bambaataaom i Grandmasterom Flashom, Huntemann je poÄeo vrtjeti ploÄe s 14 godina, a nekoliko godina kasnije poÄeo je producirati na rudimentarnom sintesajzeru Yamaha D5, piÅ¡e Music Radar.
Rana suradnja s DJ-em i inženjerom zvuka Gerretom Frerichsom rezultirala je objavljivanjem Huntemannovog prvog singla u ranim 90-ima, i to pod vlastitim imenom i pod nadimkom H-Man. Iako je 1995. osnovao Confused Recordings(Huntemann sada vodi Ideal Senso), potrajalo je cijelo desetljeÄe dok se konaÄno nije pojavio njegov debitantski album ‘Too Many Presents For One Girl’ â minimal techno Äiji su korijeni definitivno povezani s njemaÄkom ideologijom elektronske glazbe: manje je viÅ¡e.
Trance, techno i progressive house DJ Äiji korijeni leže u istoÄnonjemaÄkom Breakbeatu i Dub-u 90-ih – Huntemann, remiksirao je i Underworld, The Chemical Brothers i Depeche Mode te je sada punopravni Älan techno elite. Dok radi na svom petom studijskom albumu, Huntemann se vraÄa u akciju sa novim EP-em âPech & Schwefelâ, izaÅ¡lim na ‘Senso Sounds’ etiketi, kojim nas podsjeÄa na glazbu koja ga je i potakla da krene u DJ kulturu i svijet produkcije.
Uskoro ga oÄekuje nastup u rijeÄkom klubu Crkva, a kao dobra priprema za tu veÄer, provjerite kojih ga je 10 albuma oduÅ¡evilo i zaÅ¡to! (Fotografije: Music Radar)
âMislim da mi je ovo najdraži album svih vremena. Veliki sam obožavatelj Portisheada od njihovog prvog izdanja. Od kombinacije prljavih down-beatova, melankoliÄnog zvuka Rhodes pijanina i theremina te krhkog glasa Beth Gibbons, naježim se svaki put. JoÅ¡ dirljivije od njihovih studijskih radova je kada ih doživite uživo.”
âImao sam sreÄe vidjeti nastup Portisheada u Berlinu prije nekoliko godina i to je jedan od najboljih koncerata na kojima sam ikada bio.  Povezanost izmeÄu benda i publike bila je nevjerojatna. SjeÄam se da je Beth Gibbons rekao ‘Wow, osjeÄamo se kao rock zvijezde⦒ â njihova glazba je vrlo otvorena, no rulja je poludjela kao da The Rolling Stones sviraju Satisfaction.”
âNjihov live album Roseland NYC je na drugoj razini, a naÄin na koji se bend i orkestar spajaju je nevjerojatan.”
https://www.youtube.com/watch?v=pW1lBAkGt3s
2. Massive Attack – Blue Lines
âMassive Attack su izumili novi žanr sa svojim trip-hop albumom ‘Blue Lines’ i mnogi su bendovi slijedili taj trend sa dobrim ili loÅ¡im izdanjima, jer su svi htijeli biti dio tog novog trenda/hypea. MeÄutim, nije dovoljno Massive Attack nazvati jednostavno trip-hop bendom, jer su pjesme poput ‘Safe from Harm’, ‘Daydreaming’ i ‘One Love’ duboko u electronic popu, a ujedno su i primjeri dobrih aranžmana. TakoÄer, kombinacija glazbene i video umjetnosti kao cjelokupni koncept je fantastÄna.”
âAko pogledate spot u jednom kadru za ‘Unfinished Sympathy’, vidjet Äete mnogo detalja koji se zajedno uklapaju kako bi ga uÄinili cjelovitim. Nažalost, kad je Tricky otiÅ¡ao iz Massive Attacka kreativnost i razina produkcije znaÄajno su pali, ali to ne umanjuje utjecaj koji je Massive Attack imao u pop glazbi.â
https://www.youtube.com/watch?v=HLCSkuHgydg
3. Prince – Sign O’ The Times
â’Sign Oâ The Times’ može biti sinonim za gotovo cjelokupni Princeov rad. Nitko drugi tako ne radi u i sa razliÄitim žanrovima. Posebno volim naÄin na koji se u ‘Sign Oâ The Times’ isprepliÄu  gospel i soul balade preko R&B-a i funka do rocka. Impresivno je znati da on svira gotovo sve instrumente na vlastitim izdanjima.”
âU 80-ima je Prince smatran nekonformistom, za razliku od uvijek Äistog i prikladnog Michaela Jacksona. Naravno, obojica zaslužuju svoje mjesto u dvorani slave, ali mene se uvijek viÅ¡e dojmio Prince zbog njegovog pristupa glazbi, stilu i izjavama.â
âOn je taj koji je uvijek viÅ¡e eksperimentirao od drugih umjetnika i uvijek je nastojao pronaÄi nove zvukove i efekte. Bio je jedan od prvih koji je eksperimentirao sa ubrzavanjem i usporavanjem audio snimki kako bi se stekao dojam da mu se glas mijenja.â
https://www.youtube.com/watch?v=A1VYAs2pLMo
4. Kraftwerk – Trans Europa Express
âPriliÄno sam siguran da ako upitate stotinu DJ-a ili producenta elektronske glazbe o tome tko je na njih najviÅ¡e utjecao, sto puta Äete Äuti odgovor Kraftwerk, bez obzira na to da li oni sviraju/rade/predstavljaju Detroit techno, Berlin minimal, EDM, trance, super underground ili zvuk Tomorrowland festivala.”
âOsobno sam za Kraftwerk saznao indirektno. U ranim 80-ima Afrika Bambaataa me kao b-boya ubio sa ‘Planet Rockom’, a glavna melodija u toj pjesmi je iz ‘Trans Europa Expressa’. Nakon Å¡to sam nauÄio prvu lekciju iz povijesti elektronske glazbe, iznenadio sam se kad sam saznao da najkul stvari dolaze iz Düsseldorfa u NjemaÄkoj, a ne SAD-a. Kraftwerkovo remek djelo ‘Trans Europa Express’ bilo je, i joÅ¡ uvijek je, iznad svega. â
5. Craig Armstrong – The Space Between Us
âCraig Armstrong je jedan od onih umjetnika koji su uvijek u pozadini. Pretpostavljam da ga mnogi ne znaju po imenu, ali njegove melodije su u uÅ¡ima svih. Bio je Älan bendova Hipsway i Texas te je bio odgovoran za mnoge aranžmane Massive Attacka. Skladao je i za Björk, Madonnu i U2.”
âNemojmo zaboraviti njegovu glazbu za filmove poput ‘Romeo i Julija’, ‘Moulin Rouge’ ili ‘Kiss of the Dragons’. Njegov album ‘The Space Between Us’ na  poseban naÄin kombinira klasiÄne elemente i elektroniku. U nekim pjesama naÄi Äete dijelove njegovih pjesama za filmove i druge umjetnike koji su izdvojeni iz konteksta i umetnuti u pjesme tako da tvore neÅ¡to sasvim drugaÄije.â
6. The Doors – The Doors
âOdrastao sam uz elektronsku glazbu i držao se nje, tako da me rock nikad nije jako zanimao. Ali drugaÄije je sa The Doors. Za mene psihodeliÄna, tamna vibra i bohemska struktura pjesama ima neke sliÄnosti sa technom.”
âNe mogu naÄi mnogo rijeÄi da bih opisao kako se osjeÄam kada sluÅ¡am pjesme poput ‘The End’. To je jednostavno glazba s drugog planeta, a glas Jima Morrisona je Å¡eÄer na kraju. HipnotiÄno, duboko i snažno!â
7. Grandmaster Flash & The Furious Five – The Message
âOvdje se vraÄamo mojim korijenima. Prestao sam brojati koliko sam puta presluÅ¡ao ovaj album; vjerojatno tisuÄu: “It’s like a jungle sometimes it makes me wonder how I keep from goin’ underâ. Beatovi, sekvence i superkul rap zarazili su me DJ virusom.”
âNakon Å¡to sam posluÅ¡ao tu ploÄu i pogledao film ‘Wild Style’ htio sam postati DJ i niÅ¡ta viÅ¡e. TakoÄer, ‘The Adventures Of Grandmaster Flash On The Wheels Of Steel’ je vjerojatno prvi DJ mix ikada objavljen na ploÄi, i kada sam ga Äuo ostao sam zapanjen”
8. Newcleus – Jam On Revenge
âJam On Revenge je bio soundtrack moje breakdance karijere. Nije bilo nastupa ni natjecanja bez barem jedne pjesme Newcleusa ili barem njihovih dijelova. Ritam maÅ¡ina 808 i karakteristiÄne promjene vokala tada su bili neÅ¡to sasvim novo. Velike bas linije pripremile su me za ples.”
âKad sada razmiÅ¡ljam o tome, kada piÅ¡em svoje materijale Newcleus me inspirira da koristim bas liniju kao vodeÄi element svojih pjesama. Glavna pjesma sa albuma, ‘Jam On It’, mi je joÅ¡ uvijek meÄu najdražima. Usporen intro koji se mijenja u driving super beat, jednostavno wow!â
https://www.youtube.com/watch?v=POr0YSGd8po
9. Cybotron – Enter
âPuno prije negoli je Juan Atkins postao jedan od techno umjetnika sa najboljom reputacijom, od 1981. godine nadalje on je objavljivao electro trake pod nadimkom Cybotron, i to u suradnji s Richardom Davisom. ‘Enter’ je bio njihov prvi album objavljen 1983. i na njemu je himna electra, Clear.”
âJako mi se sviÄa hrapavost i njihov jedinstveni pristup na Enteru; to je uzbudljiva mjeÅ¡avina Äistih 808 electro beatova i tipiÄnih vokala 80-ih.â
10. Daft Punk – Homework
âTechno je veÄ postojao nekoliko godina i bio je sve veÄi i veÄi, no tada se pojavio Daft Punk sa ‘Homeworkom’ i sve promijenio. Ovaj album postavio je nove standarde u podruÄju razine produkcije i uÄinkovitosti.”
âSjeÄam se kao da je bilo juÄer kada sam prvi puta pustio ‘Da Funk’ na Love Paradeu u Berlinu 1995. godine. Tada je prosjeÄna pjesma bila oko 138 BPM-a, ali ‘Da Funk’ je bila na 111 te je bilo nemoguÄe miksat ju sa bilo kojom drugom pjesmom. No nije me bilo briga, morao sam ju pustit iako je to znaÄilo da Äu prekinuti “flow” seta, i kada sam to uÄinio rulja je totalno poludjela. Cijeli album ‘Homework’ je  povijest plesne glazbe.â