U srijedu 8. srpnja u 20 sati u HDD galeriji otvara se druga izložba projekta âDruga strana groznice subotnje veÄeriâ, posveÄena vizualnom jeziku disco kulture. PreporuÄujemo za posjetiti!
Projekt opÄenito locira pozitivne utjecaje plesne, glazbene i druÅ¡tvene âpoÅ¡astiâ zvane disco u razdoblju od 1977. do 1983. Prvi dio postava, nazvan âUtjecaji, uzori i inovatoriâ u Kuli LotrÅ¡Äak (30. svibnja â 8. srpnja 2015. – obavezno posjetite ako stignete!) odredio je mjesta, imena i dogaÄaje koji su importirali ovaj stil u samoupravno tijelo Jugoslavije. Postav u HDD galeriji nastavlja se na priÄu o jugoslavenskom disku imenujuÄi glavne trendove i stilove u vizualnoj komunikaciji. Autor izložbe je Željko LuketiÄ.
Veliki broj izloženih omota ploÄa domaÄih disko zvijezda, ali i inozemnih u licencnim izdanjima, ima primarnu svrhu oznaÄiti simboliÄki jezik disca, kao i idejne postulate pokreta: seksualnu emancipaciju, manjinsku inkluzivnost, modernitet klupskog ambijenta, kao i druÅ¡tvene naglaske hedonizma kao protesta protiv socijalistiÄke norme. Ovitak ploÄe, singla ili kasete imao je tu zadaÄu publici u najkraÄem moguÄem roku isporuÄiti svoju poruku. Za glazbu na otvorenju zadužen je: Mutant Disco Radio Show!
Iz teksta Željka LuketiÄa:
Disco se Jugoslaviji dogaÄao i prije 1977., no njegov proboj nije bio masovan nego tek sporadiÄan. Nastup âÅ¡est tigricaâ iz The Love Machine u KD Lisinski prijelomna je toÄka, jer tada i muziÄki tisak, poput Džuboksa, prestaje s egzotiÄnim izvjeÅ¡tajima o iznimnom uspjehu Å¡vedske ABBA-e i poÄinje s reportažama o raskalaÅ¡enim zabavama u Studiu 54. Radnice i radnici, samoupravni djelatnici, inteligencija i misleÄa elita i ovdje je naÅ¡la svoj plesni melting pot.
Disco je, na svojoj ikonografskoj strani, odradio zanimljivu uslugu socijalizmu: inzistirajuÄi na Å¡ljokicama, sjaju i raskoÅ¡i, polugolim tijelima i hedonizmu, jednakosti spolova i seksualnih manjina, pružio je makar simboliÄki odmak od svakodnevice obilježene ekonomskom krizom, manjcima u trgovinama i odlaskom MarÅ¡ala 1980. godine. U potonjemu valja tražiti i uzroke âproduženogâ trajanja disca na jugoslavenskim prostorima. Steve Dahl pisao mu je svjetsku osmrtnicu, no lokalno je disco bilo kuÄno ime koje je kao novu moguÄnost brze popularnosti inspiriralo i najmanje oÄekivane dijelove druÅ¡tva.
Preko Muharema Serbezovskog jugoslavenski disco uÅ¡ao je u folk, Branko MiliÄeviÄ 1983. izdaje djeÄju Disko Kockicu i nudi ples najmlaÄima, dok zvijezde Å¡lagera, poput Zdenke VuÄkoviÄ, Mire Ungara, Tereze Kesovije i Ljupke Dimitrovske, izdaju disco u zasebnim, opreznim pokuÅ¡ajima. Za razliku od svijeta, gdje ovaj žanr oznaÄavaju sve duže i duže klupske verzije, pretežuÄi format objavljivanja ove glazbe u socijalizmu je singl-ploÄa. Pa ako upali, upali. Ako ne, bit Äe lakÅ¡e zaboravljeno. Tako je primjerice plesna teen zvijezda Dubravka JusiÄ, odluÄila u danaÅ¡njoj biografiji ne spominjati svoje glazbene uspjehe, Tereza Kesovija ne reprizira svoj medley Disco â79, dok Äe neki drugi izvoÄaÄi reÄi da su oni izvodili â tek obiÄnu âpop glazbuâ.
Jedno od pitanja na koje se odgovara na izložbi jest i tko su bile zvijezde jugoslavenskog disca. Odgovor se prirodno nudi preko omiljenog komunikacijskog medija te glazbe, dakako ovitaka glazbenih izdanja i njihove strategije da nipoÅ¡to ne budu suzdržane, samozatajne ili sakrivene. Upravo suprotno i Äak i danas, kada su te nove biografije popravljene i uÅ¡minkane, do tih izdanja nije lako doÄi zbog nekoliko razloga.
Prvi je svojevrsni testni, probni karakter tih ploÄa. Njima se opipavalo tržiÅ¡te, odgovor medija i publike, te su se oprezno lansirale u nevelikim nakladama. Drugi prostor tog eksperimenta bili su glazbeni festivali, poput ZagrebFesta, Splita ili Opatije. Zakopani izmeÄu standardnih opjeva galebova, mora, sunca ili predivnih i tako jedinstvenih ljepota zagrebaÄkih ulica, nalazili su se mali biseri, ekskurzije u neÅ¡to sasvim drugaÄije, opuÅ¡teno pomaknuto poput Robota Ljupke Dimitrovske: Dijelila sam ljubav s jednom napravom / nije znao niti kâo sam zapravo / kad treba da te shvati / otkažu mu svi aparati.
ViÅ¡e o izložbi i projektu možete proÄitati na dizajn.hr.
