Prije nekoliko dana na zagrebaÄkom EMI Institutu – uÄiliÅ¡tu audio produkcije, umjetniÄka udruga Kultura Futura okupila je poznate DJ-e, radijske voditelje, menadžere i aktere suvremene klupske scene grada Zagreba.
U nazad par mjeseci možemo vidjeti kako se zagrebaÄka klupska scena podigla na viÅ¡i nivo. Puno je kvalitetnih dogaÄanja uz nova kvalitetna gostovanja te dobro znana domaÄa lica koja, nakon dugih niz godina, napokon dobivaju pravi feedback od ljudi. Upravo zbog toga, potrebne su i sve ÄeÅ¡Äe DJ konferencije kako bi se diskutiralo o samoj sceni te potezima vezanim uz nju, kako bi ona rasla joÅ¡ i viÅ¡e.
Tako su se na ovoj konferenciji, za koju smatramo da je vrlo bitna za samu scenu, naÅ¡li Damir Ludvig, Goran âGo Cutâ VlajiÄ, predsjednik udruge Kultura Futura, koji su vodili samu konferenciju, a u žustrim raspravama pridružili su im se Iva Vrdoljak, glazbeni PR i menadžer; Marin GospiÄ, direktor EMI Instituta; Josip ÄurkoviÄ, direktor DJ Akademije; Stribor JurÄiÄ, osnivaÄ Pegaz Auctoritas; Arsen PaveÅ¡iÄ, Emir âE-Baseâ BeÅ¡iÄ, Igor GrgiÄ Toxic, Ivan KomlinoviÄ, Jan KinÄl Zero, Renato âDJ Renoâ Milovan…
Raspravljalo se o mnogim aspektima scene koja su bitna pri samome poslovanju pa se tako prva na dnevnom redu naÅ¡la ZAMP-ova DJ iskaznica gdje je iz ZAMP-ova sektora dokumentacije i distribucije na konferenciju navratila Romana VeÄeriÄ. U otvorenoj raspravi razjasnile su se neke Äinjenice. 73% prisutnih DJ-a uopÄe ne posjeduju ZAMP-ovu iskaznicu veÄ koriste glazbu kupljenu preko raÄunala, 78.6% uopÄe ne vidi legitiman razlog njenog postojanja, a veÄina njih se slaže da cijena ove nepotrebne iskaznice ne bi trebala prelaziti 750kn i da je takoÄer nepotrebna i prilikom inozemnih nastupa. Isto tako, saznalo se da 66,7% okupljenih DJ-a tijekom protekle godine nije doživjelo kontrolu ZAMP-a na radnom mjestu, dok je njih 26,7% tijekom godine tek 1 do 2 puta doživjelo kontrolu na radnom mjestu.
Tokom razgovora samih aktera moglo se saznati da je glavni problem to da DJ zanimanje joÅ¡ nije nikako pravno regulirano i primijeÄena je potreba osnivanja predstavniÄkog tijela koje bi zastupalo interese ove specifiÄne interesne skupine. Kao najbolje rijeÅ¡enje smatra se format udruge kojom bi se takoÄer mogla i dobiti sredstva iz EU Fondova.
Kao jedno od važnih pitanja iskrslo je i ono utjecaja stranog kapitala na razvoj scene u Hrvatskoj i 63.6% prisutnih se složilo da su mnogi festivali po naÅ¡oj obali ipak namijenjeni prvenstveno stranoj publici, jer s cijenama od 300 pa do 700 kn nisu baÅ¡ pristupaÄni mladima u Hrvatskoj. Složili su se da unos stranog kapitala svakako jaÄa scenu, ali naglasili su kako je poražavajuÄ podatak da se u festivalskim line upovima uglavnom nalazi 10% lokalnih DJ imena.
Å to se tiÄe medijske podrÅ¡ke elektroniÄke klupske scene, TV je joÅ¡ uvijek medij koji i dalje najviÅ¡e oblikuje javno miÅ¡ljenje u RH i veÄina se složila s Arsenom PaveÅ¡iÄem kako je potrebna specijalizirana TV emisija, dok se Renato Milovan zalaže i za specijalizirani Äasopis. Trenutno, medij koji najviÅ¡e podržava scenu je prikladno i onaj elektroniÄki, gdje internetski portali daju vjetar u leÄa njenom razvoju. Ivan KomlinoviÄ je ovaj dio rasprave zakljuÄio rijeÄima:
[quote_box_center]”Potrebno je kvalitetno podizanje na viÅ¡i level, jer po inerciji interes medija prati rast organizma o kojem razgovaramo”.[/quote_box_center]
Na kraju konferencije, Goran VlajiÄ je izrazio zadovoljstvo Å¡to u interesnoj skupini postoji želja za buduÄa okupljanja ovog tipa, te inicijativa za puno rada koji tek slijedi cjelokupnoj hrvatskoj DJ sceni.