Najavili smo vam povratak elektronskog benda Tobogan, koji Äe na Valentinovo zasvirati u Klub.u, a tim povodom smo odluÄili i malo popriÄati s Jankom NovoseliÄem, te vidjeti Å¡to možemo oÄekivati od povratka ovog kultnog benda.
UES: Svi ste zadužili scenu sa svojim drugim projektima, kako to da je Tobogan nastao, uz sve što radite?
Tobogan: Tobogan je nastao iz ljubavi prema elektronskoj plesnoj glazbi i iz želje da se takva glazba svira uživo. Drugi projekti i bendovi, koliko god bili dobri i dio naÅ¡ih života, nisu nam omoguÄavali bavljenje tom glazbom na taj naÄin, pa smo krenuli u to iz nule.
UES: VraÄate se na scenu kao kultni projekt, a jedno vrijeme ste bili na pauzi. ZaÅ¡to je do toga doÅ¡lo i Å¡to ste radili u meÄuvremenu s Toboganom?
Tobogan: Da, zbog moje zauzetosti, a i zauzetosti drugih Älanova nismo bili u stanju raditi. Ja sam proveo nekoliko godina u skupini TBF, pa mi je tako raspored bio popunjen. Valent (gitarist) je radio intenzivno na projektima Beat Busters, MiMO i Beat Manifest. Konrad (basist), koji je Älan grupa Elemental, Kries i Zykopops, imao je oÄito joÅ¡ guÅ¡Äi raspored svirki. Jedno vrijeme smo pokuÅ¡avali neÅ¡to raditi, napravili smo par koncerata, ali jedva bi se skupili. TakoÄer doÅ¡lo je do promjena u postavi, pa tako smo sada kvartet, a tu je i novi Älan, Toni StareÅ¡iniÄ, inaÄe voÄa skupina Chui i Mangroove.
Za vrijeme pauze Tobogan je uglavnom mirovao, a za to vrijeme smo završili i napravili izdanje albuma Live in Kramasonik koji je sad dostupan na našoj bandcamp stranici kao free download.
[bandcamp width=400 height=120 album=2947129126 size=large bgcol=ffffff linkcol=0687f5 tracklist=false artwork=small]
UES: Koliko je istina da improvizirate u svojim nastupima? ZnaÄi li to da je stvarno svaki vaÅ¡ nastup neponovljiv?
Tobogan: Improvizacija je najbitniji dio naÅ¡ih nastupa, tako da je to potpuna istina. Nemamo uobiÄajenih skladbi niti uobiÄajenih aranžmana, sve Å¡to radimo nastaje iz kolektivne improvizacije. Improvizacija funkcionira jer postoje zadani parametri unutar kojih se svi kreÄemo. SliÄno kao i u jazz glazbi, koja poÄiva na improvizaciji, gdje postoje parametri kojih se jazz muziÄari uvijek drže i unutar njih sviraju. Ti parametri mogu biti harmonija, ritam, mjera, melodija pjesme, forma, itd. Mi jednostavno koristimo drukÄije parametre, tj vadimo ih iz glazbenih stilova kao Å¡to su breakbeat, jungle, dub, techno i dubstep. Pa onda kao bend koristimo vokabular izvaÄen iz tih stilova; ritam, harmonijske progresije, ritmiÄko fraziranje, sintetizirani zvuk… i u svakom trenutku služimo se nekom kombinacijom tih elemenata kako bi kolektivno improvizirali i proizveli glazbu na licu mjesta, a da pritom ta glazba ima funkciju i smisao. Naravno u svemu tome imamo moguÄnost reagirati na publiku i prostor u kojem sviramo, tako da dajemo ustvari jedan vrlo interaktivni doživljaj.
Forma unutar koje se držimo je analogna DJ-setu, Å¡to znaÄi da glazba ide u kontinuitetu, nema pauza izmeÄu skladbi, tako da imamo puno veÄi prostor za manevriranje, a pritom koristimo i razne tehnike iz DJ svijeta i elektronske produkcije i primjenjujemo ih u samoj svirci. Svaki naÅ¡ nastup je zbog toga neponovljiv i neÅ¡to drugaÄiji.
UES: Organizatori Black Lighta pokrenuli su zanimljivu inicijativu kojoj potiÄu posjetitelje na kupnju ulaznice i podižu svjesnost da se tom kupnjom financira bend i cijela produkcija. Koliko danas ljudi imaju sluha za dobre projekte i koliko su spremni platiti za kvalitetnu glazbu?
Tobogan: Ta inicijativa je nastala upravo iz projekta Beat Manifest, koji je organizirao i vodio naÅ¡ gitarist Valent (NT Wave). Tu se rodila ta ideja i sreÄom Black Light je to i sproveo u djelo. Takve stvari treba raditi, to su mali i vrlo izvedljivi koraci za ljude koji konzumiraju glazbu, a veliki koraci za kulturu i cijelu scenu glazbenih izvoÄaÄa. Kao i s glazbom, pitanje da li netko ima sluha ili nema je manje bitno, pravo pitanje je da li se taj sluh razvija, odgaja i osvjeÅ¡tava.
[quote_left]…pitanje da li netko ima sluha ili nema je manje bitno, pravo pitanje je da li se taj sluh razvija, odgaja i osvjeÅ¡tava.[/quote_left]UES: OÄekuju li se uskoro neka nova izdanja za domaÄi ili strani label?
Tobogan: Evo upravo smo u tijeku snimanja jednog live EP-a, koji Äe uskoro ugledati svijetlo dana. Koji label Äe to biti, neznamo joÅ¡, ali izdanja svakako imamo u planu.
UES: Vi ste svojevrsni pioniri ovakve postave u Hrvata, imali smo prilike gledati i predstavnike live elektronike Elektro Guzzi koji su nastupali u Hrvatskoj . Imate li vi kakve želje za probijanje na inozemno tržište?
Tobogan: Pa s obzirom da znamo da je domaÄe tržiÅ¡te jako malo, a isto tako znamo kakve stvari tu prolaze dobro a kakve manje dobro, mislim da možemo zakljuÄiti da nas upravo inozemno tržiÅ¡te i zanima. Ne vidimo nikakve prepreke u tome, osim možda manjka infrastrukture za takve korake, ali i to se mijenja dolaskom organizatora, labelova i PR agencija koji su spremni proÅ¡iriti vidike i odvažiti se na organizaciju i proÅ¡irivanje glazbenog posla i van granica naÅ¡e zemlje, a i susjednih zemalja.
UES: Hrvatska je postala festivalska meka i stavljena je pod poveÄalo. Je li po vaÅ¡em miÅ¡ljenju dovoljno kvalitetnih glazbenika u Hrvatskoj koji bi mogli i viÅ¡e zastupati Hrvatsku na festivalima koji se dogaÄaju u naÅ¡oj zemlji?
Tobogan: Svakako ima i viÅ¡e nego dovoljno glazbenika, producenata i DJ-eva koji bi mogli zastupati Hrvatsku, ne samo na festivalima koji se dogaÄaju na ovim podruÄjima nego i na festivalima diljem zemaljske kugle. I za jedno i za drugo nije uopÄe pitanje kvalitete niti kvantitete glazbenika u Hrvatskoj, veÄ samo pitanje infastrukture koja funkcionira na Å¡irem podruÄju Europe i svijeta. Te infrastrukture, zbog naÅ¡e povijesti, kulture i mjesta na karti, nema, ona ne postoji. Hrvati komuniciraju sa Hrvatima, balkanci s balkancima. Kako u svakodnevnom životu tako i u glazbenom poslu. To nije samo naÅ¡ problem, to je možda i europski problem, ali nije to neki misterij, to su stvari koje se mogu rijeÅ¡iti ako postoji za to volja i ako je jasno Å¡to se radi i sa kime se komunicira i svi koji se bave glazbenim poslom poÄnu vjerovati da je “tamo negdje” i naÅ¡e tržiÅ¡te, druÅ¡tvo i kultura, i da i mi tamo spadamo.
[soundcloud url=”http://api.soundcloud.com/tracks/131059004″ iframe=”true” /]
UES: Poneki protivnik elektronske glazbe zna reÄi da to nije glazba jer nema instrumenata. Vi upravo dokazujete suprotno, svirate zahtjevnu elektroniku uživo. Å to mislite o sverastuÄoj dominaciji elektronske glazbe s obzirom da i u pozadini vaÅ¡eg djelovanja u drugim projektima u osnovi nije takav zvuk?
Tobogan: Da ne postoji elektronska glazba mi ne bi imali Å¡to svirati! Sve Å¡to sviramo veÄ postoji u nekom obliku u elektronskoj glazbi, žanrovski i zvuÄno. Produkcija elektronske glazbe pomakla je glazbu neviÄenom brzinom u buduÄnost. Nikad prije se niÅ¡ta sliÄno nije desilo jer tek sada (tj, zadnjih 20 godina) je tehnologija doÅ¡la na taj nivo da cijeli studio stane u laptop. I zahvaljujuÄi tom razvoju tehnologije, glazbenici, bili oni amateri ili profesionalci, sviraÄi ili ne-sviraÄi, mogli su ostvariti svoje ideje i tu je doÅ¡lo do nevjerojatnog napretka glazbe kao umjetnosti zvuka. Istovremeno, živo izvoÄenje glazbe je zaostalo za tim napretkom, i veÄina bendova, ansambala i izvoÄaÄa ne obazire se na taj pomak. Pa tako je taj zvuk novije producirane glazbe stalno u jednom neskladu sa zvukom glazbe koja se izvodi uživo, i tu je nastala velika rupa. Tu mi nalazimo svoj prostor za izvedbu i neke nove poteze na polju živog izvoÄenja glazbe.
[quote_right]…nastupiti kao dj ili za kompjuterom izgleda lagano, ali ustvari je jednako teÅ¡ko kao i sviranje bilo kojeg drugog instrumenta…[/quote_right]IzvoÄenje glazbe uz pomoÄ kompjutera ili CDJ playera ili možda gramofona su neka rijeÅ¡enja koja oÄito dobro funkcioniraju, a Äesto su takvi nastupi i bolji i zanimljiviji od nastupa mnogih bendova. Pritom, nastupiti kao dj ili za kompjuterom izgleda lagano, ali ustvari je jednako teÅ¡ko kao i sviranje bilo kojeg drugog instrumenta, i tu apsolutno podržavamo i scenu i ljude koji to rade. Dominacija elektronske glazbe je logiÄan pomak u opÄoj glazbenoj kulturi i iznimno smo sretni Å¡to živimo baÅ¡ u to doba kad se to deÅ¡ava, a opet pritom, zbog toga Å¡to sviramo instrumente iz proÅ¡log stoljeÄa (pa Äak i tisuÄljeÄa) i koji se inaÄe koriste za drugaÄiji zvuk, možemo doprinijeti pogledom iz nekog drugog kuta i možda barem na trenutak osvježiti postojeÄu glazbenu strukturu plesne klupske glazbe.
