Proteklih par desetljeÄa, u glazbenoj industriji je doÅ¡lo do zanimljivog trenda koji se izrodio iz psiholoÅ¡kih aspekata doživljavanja glazbe. OpÄe je poznata (ili na unutarnjoj razini doživljena) Äinjenica da ljudsko uho glasniju glazbu percipira kao bolju.
Iz tog razloga, pojedini su umjetnici veÄ pedesetih godina proÅ¡loga stoljeÄa na svojoj glazbi zahtjevali glasniji mastering kako bi se njihova izdanja izdvajala iz mora ostalih, poÅ¡to glasnija glazba zaokuplja pažnju, a na tjesnom glazbenom tržiÅ¡tu, pažnja znaÄi sve.
Krajnji rezultat tog procesa je bio ograniÄen tehnologijom tih vremena i vinilom kao medijem. No, poÄetkom devedesetih i primatom CD-a kao nositelja audio zapisa potraga za glasnoÄom se nastavlja te je trend postao globalan. Paranoja izazvana konkurencijom na sverastuÄem tržiÅ¡tu poprima zabrinjavajuÄe oblike te na taj naÄin dolazi do fenomena koji se naziva âRatovima GlasnoÄeâ.
Kako bi se postigao taj konaÄni cilj, glazba mora biti kompresirana (âstisnutaâ), Å¡to znaÄi da se srednja razina glasnoÄe mora približiti onoj maksimalnoj s ciljem poveÄanja prosjeÄne razine glasnoÄe. Iako se na taj naÄin postiže željeni efekt, kontrast izmeÄu glasnih i tihih dijelova (Å¡to se struÄno naziva dinamiÄkim rasponom) se zabrinjavajuÄe smanjuje, uspjeÅ¡no uklanjajuÄi kontrast iz glazbe i izazivajuÄi zamor kod sluÅ¡atelja, Å¡to se može metaforiÄki predstaviti kao Äitanje teksta sa velikim slovima u velikom fontu.
Pitanje koje se postavlja je â zaÅ¡to?
Cijeli trud izdavaÄa biva rasprÅ¡en primjenom gotovo naivne logike â ako je neÅ¡to preglasno, zar nije da to mogu stiÅ¡ati? TakoÄer, valjalo bi i napomenuti kako ne postoji korelacija izmeÄu prodaje i glasnoÄe, te da cijeli proces u 21. stoljeÄu nema smisla. No, kombinacija straha od nekonkurentnosti i bojazan od uvoÄenja promjena je uÄinila svoje i trend se zacementirao u globalnu kulturu.
Na svu sreÄu, razina svjesnosti ovog fenomena se konstantno podiže zahvaljujuÄi raznim struÄnjacima sa podruÄja audio industrije i audiofilima Å¡irom svijeta.
28.3. 2010. godine, struÄnjak za mastering Ian Shepherd je održao prvi âDynamic Range Dayâ, dan online aktivnosti za promociju o svjesnosti ovog pitanja koji je uzet kao osnova za daljnje aktivnosti te vrste, prikupljajuÄi usput potporu velikih kompanija kao Å¡to su SSL, Bowers & Wilkins, TC Electronics i Shure, rezultirajuÄi u sve veÄem bojkotu preglasne glazbe.
Na nama, obiÄnim sluÅ¡ateljima, je da ove Äinjenice uzmemo u obzir i i glazbu koju sluÅ¡amo ne uzimamo zdravo za gotovo te da ne dopuÅ¡tamo da nam se diktiraju neadekvatni standardi.
Glazba treba dizati raspoloženje, a ne glasnoÄu!
-Tvrtko BolÄiÄ-