Ovoga vikenda u tijeku je 17. izdanje klupskog festivala Future Sound of Zagreb (FSOZ), a veÄ sljedeÄeg vikenda, toÄnije 22. listopada 2016., oÄekuje nas allnighter na vinilima DJ CET-a, koji je ujedno i stalni gost spomenutog Future Sound Of Zagreb festivala. U nastavku saznajte Å¡to nam je otkrio u intervjuu uoÄi ova dva nastupa!
Kao jedan od starjeÅ¡ina zagrebaÄke klupske scene, u ovom intervjuu, CET nam daje svoj uvid u stanje scene, kao i razvoj Future Sound Of Zagreb festivala, ali i u svoj vlastiti glazbeni put, od kojeg Äe samo dio podijeliti s nama sljedeÄu subotu tijekom Å¡est sati glazbe na tri gramofona s hrpom vinila.
UES: Na sceni si od sredine 90-ih, Å¡to te je u poÄetku privuklo tome i sjeÄaÅ¡ li se prvog partija na kojemu si ikad bio?
CET: Prvi party na kojem sam bio, bila je jedna srijeda u Gjuri poÄetkom â93-e. To je bila veÄer Dinka Bažadone (DJ Ed i sourganizator Future Shock partija) pod nazivom Extravaganza, a svirao je svoj live Naomi, jedan od prvih hrvatskih producenata koji je napravio veliki uspjeh vani sa svojom stvari Krafty. Da bi razumjeli neke stvari o kojima Äu dalje priÄati, probajte zamisliti vaÅ¡ život bez interneta i mobitela. Moj jedini prozor u svijet glazbe kao klincu bili su radio i televizija te CD rent storeovi koji su rentali CDe kao danas videoteke DVDe. MTV je ustvari prvi donio taj daÅ¡ak rave pokreta, koji se veÄ naveliko zahuktao u Engleskoj i NjemaÄkoj. BuduÄi da je sjediÅ¡te MTV-a bilo u Engleskoj, uglavnom su se u veÄernjim emisijama Party Zone vrtili spotovi ranog engleskog ravea kao Å¡to su The Prodigy, The Hypnotist, SL2, Future Sound Of London, The Orb. U rani rave spadali su i komercijalni projekti tipa The Shamen, Felix, Bizzare Inc. Zalomio bi se na MTVu i koji spot Humate, Joey Beltram, Ken Ishi.
U Zagrebu, prva stalni underground program poÄeo je krajem 1993. u Aquariusu, s Kikijem i Frajmanom kao rezidentima, ali pravi poÄeci leže u KuluÅ¡iÄu i Lapu, gdje su navedena dvojica prije Aquariusa radili komercijalne veÄeri i zadnjih sat, sat i pol puÅ¡tali te rane rave stvari, za danaÅ¡nje pojmove Äak i komercijalne (2 Unlimited, U96, Marusha, Shamen, Prodigy), s ozbiljnijim hard tranceom i raveom koji se nalazio po kompilacijama tipa Techno Traxx. Tu se gradila scena nekih novih klinaca koji Äe se zakaÄiti na zvuk buduÄnosti. Under city rave samo je zapalio vatru koja je lagano tinjala. Ovo je moja strana priÄe i moje generacije, stariji veterani scene možda Äe ispriÄati malo drugaÄiju priÄu, ali na kraju smo se svi naÅ¡li u jednom velikom rave nationu.
UES: Znamo da ne voliÅ¡ pretjeranu kategorizaciju muzike, ali opiÅ¡i svoju tranziciju s housea, s kojim si poÄeo, na techno.
CET: Moj house nikada nije bio onaj soulfull sound housea po kojem je ostao poznat iz 90-tih. Uvijek sam tražio neki mraÄniji i progresivniji sound u houseu, a i kad je imao taj veseliji prizvuk to je bila samo repetativna melodija. AmeriÄki underground (DJ Sneak, Armand van Helden, Danny Tenaglia, Deep Dish), dutch house (Olav Basoski, Fresh Fruit) i ponajprije French house (Daft Punk, Pepe Bradock, Crydamoure) bili su trademark mojih house setova u to vrijeme. Kako je dolazio kraj 90-tih taj se zvuk poÄeo sve viÅ¡e komercijalizirati i nisam se viÅ¡e pronalazio u tom soundu. Techno nije viÅ¡e bio samo sirovi Detroit zvuk, europski producenti uveli su melodiju i groove u techno i to je bio logiÄan slijed za mene. O kreativnoj strani DJanja ne moramo ni priÄati, naime kroz techno DJ se mogao najbolje izraziti i biti jako kreativan. Techno je ustvari oduvijek bio u meni samo je Äekao pravi moment da ispliva na povrÅ¡inu.
UES: Redovito nastupaÅ¡ na FSOZ-u, kako se, po tvom miÅ¡ljenju, FSOZ promijenio od svog sad veÄ legendarnog prvog izdanja ’99-te u Bestu?
CET: Koncept FSOZ zadržao se do dan danas, a to je prezentirati jednom godiÅ¡nje ono najbolje od hrvatske scene. Ako proÄemo kroz povijest festivala, na prvim su se izdanjima uglavnom vrtila ista imena uz poneke newcommere koji bi isplivali na sceni jer smo imali svega tri velika kluba i možda dva mala, koja su radila na tjednoj bazi. Upravo kroz male klubove gradili se mladi DJ-i i nisu mogli odmah imati ulaznicu u velike klubove. Mnoge je to odbilo od razvoja svoje karijere a i velika stavka je bila novac, jer nije bilo mp3-a. Trebalo je odvojiti podosta novca za kupnju ploÄa i opreme. Razvojem i diversifikacijom scene te povratkom festivala 2012., svake godine imamo sve bogatiji lineup na viÅ¡e floorova sa sve viÅ¡e mladih DJ-a, koji svojim radom zasluženo dobivaju svoje mjesto na festivalu.
UES: Geslo FSOZ-a bilo je âMy name is PLURâ(Peace, Love, Unity, Respect), misliÅ¡ li da scena odmakla od tog mota?
CET: Mislim da je PLUR danas samo mrtvo slovo na papiru i relikt rave povijesti iz 90-tih i poÄetka 2000-tih. Ne generaliziram, jer onaj pravi iskonski PLUR viÄam i dan danas kod nekih grupica clubbera i na goa trance partijima, ali kada proživiÅ¡ vremena kao clubber i kao DJ, gdje je PLUR bio u zraku u cijelom klubu i kada te taj feeling jedinstva i sinergije ljudi na flooru vraÄao sa osmjehom na licu svaki vikend u klub, danas imamo ostatke ostataka PLUR-a. Tko me poznaje, zna da volim filozofirati i sada bi ova rasprava zavÅ¡ila na nekoliko stranica pisanoga teksta. Zato ukratko, druÅ¡tvo se uvelike promijenilo od 90-tih, mlade generacije odrastaju na nekim drugim vrijednostima, tehnologija je dovela do toga da viÅ¡e vremena provodimo online umjesto družeÄi se, sve je dostupno i nema viÅ¡e one Äari kada te u klubu Äekalo neÅ¡to novo, neotkriveno, mistiÄno. Mislim da je PLUR danas isto Å¡to i ANARCHY za punk, podsjetnik na neka stara vremena, koja su se putem izgubila.
UES: BuduÄi da si svjedoÄio brojnim promjenama na sceni, koje je tvoje miÅ¡ljenje o zagrebaÄkoj sceni trenutno i misliÅ¡ li da festivalska sezona pozitivno utjÄe na rast scene?
CET: Nažalost, mislim da festivalska sezona nema prevelikog utjecaja na razvoj scene u Hrvatskoj. Festivali donose brojna imena koja su preskupa da bi bila isplativa u clubbingu tijekom godine ili se radi o DJ-ima za usko profilirani dio publike koje mali klubovi nemogu platiti. Festivalska sezona idealno je vrijeme da Äujete DJ-e na Äije gigove bi inaÄe trebali putovati van Hrvatske. ZagrebaÄka scena je življa i raznolikija nego ikada prije, samo Å¡to nam nedostaje oko 1000 aktivnih clubbera da bi stvarno mogli reÄi da imamo jaku clubbing scenu. Svježa krv probuÄenih mladih generacija napravit Äe novu veliku revoluciju na sceni. Osobno smatram da bi se novi veliki boom, koji veÄina nas, starijih, Äeka preko 10 godina, morao dogoditi, ali previÅ¡e je faktora da bi itko mogao reÄi kada. Nekad se neke stvari dogode bez ikakve logike. Promocija glazbe, meÄusobna podrÅ¡ka i mali klubovi za sada su najjaÄe oružje na putu do toÄke preokreta.
UES: Ove godine si u sijeÄnju odradio svoj prvi allnighter na vinilima, a sljedeÄi vikend 22. listopada, slijedi i drugi. Kako izgleda tvoja priprema za to i koliko uopÄe ploÄa imaÅ¡ doma ako si ih za prvi allnighter pripremio 300?
CET: Tek prije nekoliko mjeseci dao sam si truda i vremena i katalogizirao kolekciju, tako da sad znam da je na policama 2000 vinila i 1200 CD-a. Ovakav allnighter uvijek je izazov i zahtijeva puno vremena i kopanja po ploÄama, pogotovo Å¡to mi je cilj izvaditi ploÄe koje zvuÄe âmodernoâ u danaÅ¡njim standardima techna. Naravno, biti Äe tu i klasika koje Äe veÄina ljudi prepoznati, ali poanta je prezentirati onaj korijenski zvuk techna koji je u svojoj srži ostao nepromijenjen do dan danas, samo se promijenila estetika zvuka, smanjili su se BPM-i, feeling je minimalniji i produkcija se digla na puno viÅ¡i nivo. KopajuÄi po ploÄama sam sam sebe nebrojeno puta ulovio u WOW momentu na neke stvari koji su bile B strane ili sam ih rjeÄe puÅ¡tao u to vrijeme, a danas zvuÄe fenomenalno. Neke ploÄe su bile puno ispred svog vremena. Evolucija zvuka dovela je da ljudi razumiju i osjeÄaju techno dublje nego prije i ovakve ploÄe danas bez problema imaju svoje mjesto u srediÅ¡njem dijelu seta. Veselim se ovom allnighteru i pristupam mu kao svojevrsnom predavanju mlaÄim generacijama clubbera i podsjetnik starijima na zlatne dane. Oduvijek govorim, da biste razumjeli danaÅ¡nju glazbu, bitno je poznavanje korijena.
UES: Za kraj, nabroji tri stvari koje u zadnje vrijeme voliš slušati doma, a koje bi možda iznenadile ljude da slušaš?
CET: Zadnji album koji sam stavio u player bio je Tycho â Epoch, a proÅ¡li sam tjedan bio u nekom indie moodu pa se vrtio TV On The Radio i Colder meÄu ostalima, a vrlo Äesto moj kuÄni soundtrack su rare groove, soul i funk iz 70-tih.
Zahvaljujemo CET-u na intervjuu, a vas pozivamo da, nakon odmora od FSOZ-a, doÄete na glazbeno predavanje DJ CET-a u subotu, 22.10.2016. u klubu Boogaloo.
-Razgovarala:Â Nina Liebhardt-Å upe-