Sukob izmeÄu mistiÄnih vinilnih fetiÅ¡ista i njihovih racionalno-digitalnih protivnika traje otkako su limited edition izdanja ploÄa postala totemski predmet obožavanja raznovrsnih underground zajednica. Ulaskom velikih diskografskih kuÄa u igru, situacija se dodatno zaoÅ¡trila.
Jedni i drugi uzimaju kvalitetu zvuka kao kljuÄni argument â nije li upravo u tome kljuÄ njihove zablude?
UobiÄajeni argumenti ljubitelja ploÄa uglavnom ukljuÄuju tvrdnje o âtopliniâ zvuka i veÄem dinamiÄkom rasponu koji vinil može podnijeti (razlike izmeÄu tiÅ¡ih i glasnijih sekvenci su intenzivnije nego na CD-u). Protuargumenti tome su beskonaÄni i Äesto odaju znanstvenu potkovanost koja nadilazi senzibilitet za glazbu. U svakom sluÄaju, stoji Äinjenica da sadržaj brojnih suvremenih ploÄa nije masteriran za vinil, pa ti nosaÄi zvuka i nisu drugo nego golemi âsprženi CD-iâ.
[quote_center]…stavljanje igle na ploÄu je beskrajno daleko od Äekiranja youtube linka na fejsu…[/quote_center]
Nekima su, ipak, puno viÅ¡e od toga. Omot ploÄe svojom dimenzijom omoguÄava veÄi užitak u vizualnom aspektu albuma, Å¡to vrijedi i za egzotiÄna izdanja samog vinila, u jednoj ili viÅ¡e boja. Postoje izdanja koja ukljuÄuju velike postere i booklete, naljepnice i sve Å¡to je nužno za intenzivnu fetiÅ¡istiÄku masturbaciju. O ritualu da ne zborimo â stavljanje igle na ploÄu je beskrajno daleko od Äekiranja youtube linka na fejsu, kao Å¡to zen meditacija uz biranu lulu svisoka promatra lanÄano i histeriÄno srkanje tvorniÄkih cigareta.
Na kraju, ploÄe se prodaju i to jako dobro. Od luksuznih reizdanja klasika na teÅ¡kom vinilu do najnovijih elektronskih komada za podije, publika uživa u svim aspektima proizvoda. Potražnja dovodi i do toga da neke âtiskareâ viÅ¡e ne mogu ispunjavati sve zahtjeve, a do veÄ zastarjelih strojeva, koji bi omoguÄili obilniju proizvodnju, viÅ¡e nije lako doÄi. Industrija mudro ispipava potrebe kupaca, pa uz sam fiziÄki predmet Äesto pruža i opciju digitalnog downloada albuma – CD je definitivno pokopan.
[quote_center]‘Meni je vinil pojam zvuka osjeÄaja posebnosti ljubavi. Prema cdu to nikad neÄu osjeÄati.’, Teo Harouda[/quote_center]
S razvojem kontrolera za programe kao Å¡to je Traktor, omoguÄena je precizna simulacija brojnih DJ smicalica za gramofone i miksetu, a koliÄina glazbe koju je moguÄe donijeti u klub na jednom sticku je prije desetak godina bila nezamisliva. UnatoÄ tome, sve su brojniji DJ-i koji odabiru kvalitetu pred kvantitetom.
Portal djtechtools.com prenosi informacije o specifiÄnim preferencijama: mladi entuzijasti na vinilima kupuju albume, dok je meÄu DJ-ima veÄa potražnja za izdanjima na 45 okretaja, koja nose viÅ¡u kvalitetu zvuka. Osim toga, mnogi smatraju flipanje ploÄa jednostavno zabavnijim od pikanja mp3-ca po ekranu.
‘Vinil je prvenstveno sjajan filter. Danas su svakom na raspolaganju jeftini kompjuteri, “besplatni” programi za stvaranje glazbe i pristup internetu. Svatko može složit stvar i izdati je na svom digitalnom labelu bez puno muke. Kod vinila je priÄa malo drugaÄija, tu ipak treba uložiti neki ozbiljniji novac da bi se iÅ¡lo u pressing ili, Å¡to je teže, treba zadiviti nekog svojim zvukom jer nitko neÄe olako izdati ploÄu. Mislim da se 90% danaÅ¡njih underground labelova jedva pokrije. Razlika izmeÄu pravih ljubitelja glazbe i narcisoidnih producenta je upravo u tome Å¡to Äe ljubitelj stavit muda i novÄanik pod panj ako vjeruje u neÄiji zvuk.’, Vedran StihoviÄ (YourName)
[quote_right]Shopa u ovoj regiji nema, a prijeko je potreban svakom gradu, a ponajviÅ¡e glavnom gradu jedne države…[/quote_right]I sami smo svjedoci, a neki i posjetitelji sve ÄeÅ¡Äih partija koji iskljuÄivo preferiraju i toleriraju puÅ¡tanje muzike iskljuÄivo s vinila. Mnogi su govorili da je Mario Novak, vlasnik Pitch Vinyl Shopa Zagreb, lud jer otvara takav duÄan uslijed krize i u vremenu kad je sve digitalno i online, no on ustraje i kako se Äini ne misli stati.
‘Mislim da je vrijeme idealno, scena nam se jako diže. Shopa u ovoj regiji nema, a prijeko je potreban svakom gradu, a ponajviÅ¡e glavnom gradu jedne države, s kvalitetnim izborom elektronske glazbe. Svi se vraÄaju na vinile jer je, po meni, puno zanimljivije puÅ¡tat na vinilima. I, naravno, tu je ta poznata toplina zvuka… Jako puno muzike danas izlazi iskljuÄivo na vinilu.’, Mario Novak